Preskoči na glavni sadržaj

Prve od prvih (III)

U spomen na prve od prvih danas spominjemo istaknute junakinje filma, sutkinje visokih sudova i umjetnice.

Redateljica Oskarovka
U čitavoj povijesti Oscara samo su četiri žene bile nominirane u kategoriji režije, a prva od njih bila je talijanska redateljica švicarskog podrijetla Lina Wertmuller (na slici dolje) 1976. godine za film Seven Beauties. Sofia Coppola s Lost in Translation stekla je planetarni uspjeh. Film je snimljen u samo 27 dana, od uloženih 4 milijuna dolara budžeta – zaradio je 120 milijuna, a Sofia je postala prva Amerikanka i treća žena u povijesti koja je dobila nominaciju za Oscara u kategoriji režije te osvojila kipić za najbolji originalni scenarij. Tek prije tri godine prva redateljica ovjenčana je Oscarom - Kathryn Bigelow za Hurt Lockera.


Sutkinja
Kao prva sutkinja navodi se Esther Hobart Morris koja je  imenovana za mirovnog suca u Wyomingu 1870. godine. Prva sutkinja Vrhovnog suda SAD-a je bila Sandra Day O'Connor (na slici dolje) koja je 1981. izabrana od strane Reaganove administracije. Trenutno je u pripremi potvrđivanje sutkinje Sotomoyor za Vrhovni sud SAD-a. Sonia Sotomayor postat će prva sutkinja hispaničkog podrijetla u Vrhovnom sudu SAD-a, druga žena sudac u devetočlanom sastavu ovog suda, te tek treća žena u povijesti koja će služiti u visokom sudu. Prva sutkinja na čelu Ustavnog suda RH je prof. dr. sc. Jasna Omejec koja je sudac tog suda osam godina prije imenovanja.




Glazbenica
Osim Dore Pejačević, prve hrvatske skladateljice o kojoj sam pisala, istaknut ću Nadiu Boulanger (na slici dolje), francusku skladateljicu, dirigenticu i profesoricu. Iz njene klase izašli su mnogi poznati skladatelji 20. stoljeća, a u povijesnim knjigama je zapisana i kao prva žena dirigentica. Njena majka, ruska princeza Raisa Mišeckaja, studirala je na Pariškom muzičkom konzervatoriju i udala se za jednog od svojih profesora – Ernesta Boulangera – skladatelja, dirigenta i profesora pjevanja. Njen djed Frederic Boulanger je bio cijenjeni violončelist, a baka Juliette pjevačica. Nadia Boulanger podučavala je u Parizu i u Americi, gdje je osim podučavanja, bila i direktorica Američkog konzervatorija. Njena sestra Lili Boulanger, također skladateljica, uz pedagoško vodstvo svoje sestre Nadie i vlastiti talent, postala je prva žena skladateljica koja je osvojila prestižnu skladateljsku nagradu Prix de Rome. Tuberkuloza i Kronova bolest okončali su njeno stvaralaštvo i život u 25. godini, a prema njoj je nazvan asteroid Lilith 1181.


Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

Ni od kog nagovorena

Kad mi u poštanski sandučić pristigne pošiljka Lađe od vode, ja kovertu (tak' mi iz našičkog kraja kažemo - nitko ondje nikad nije upotrijebio riječi omotnica ili kuverta) otvaram nestrpljivo, onako kako sam nekoć otvarala pisma svoje pen-pal prijateljice (Posteri&Prijatelji 4ever), znajući da ću "čuti" čega novoga ima kod Julijane, pitajući se hoću li proniknuti tekst koji mi autorica nudi, hoću li saznati odgovore na pitanja koja joj uživo nikad ne bih imala hrabrosti postaviti. "Život je daleko složeniji od napisanih priča i moramo ga itekako pojednostaviti želimo li ga prebaciti u literaturu." "Ni od kog nagovorena" zbirka je poznatih nam zapisa koji griju srca i obraze, a koje je Julijana Matanović objavljivala u "Vijencu", zbirka u kojoj bi mogli uživati svi oni koji prate Julijanin rad od "Laganja", ali i oni koji su Julijana-Matanović-dummies, jer ova knjižica (stane u dlan, netko je rekao), sadrži esenciju drage nam spi...

Dogodilo se na Dan svih svetih

U selu mog djeda Nema puno duša A nekoć je u tri susjedne kuće bilo dvadesetero djece U selu mog djeda Nema ni tuđih djedova Na njihove plugove hvata se paučina U selo mog djeda Nitko ne dolazi Pruga je zarasla u drač U selu mog djeda Malo je grobova Umjesto njih, počivaju napuštene kuće U selu mog djeda Trule grede žive svoj život Pletena vesta njegove susjede još visi na zidu U selu mog djeda Vlada jesen I divlje guske odletjele su na jug U selu mog djeda Nema ni mog djeda Tek poneka travka, tek poneki cvijet - vidici koje je volio. Fotografije: Mala Londžica by Šljokičasta

Ovom svijetu su potrebni pjesnici

"Naučit će ih sport puno toga", govore moje drage prijateljice dok se hvale sportskim uspjesima svoje djece, a ja opravdavam izostanak takve vrste uspjeha svoje djece vlastitim nedostatkom talenta i zainteresiranosti. Ne znaju one da mi sport izaziva samo traume, da je moj ćaća veliki sportski entuzijast, a da sam ja najstarija od tri njegove kćeri, kćeri kojima je od sporta vazda važnije bilo sveto trojstvo - glazba, filmovi i književnost. Ne znaju da zato danas bezobrazno uživam u činjenici da moja djeca pjevaju u zboru i radije treniraju kognitivne vještine, nego sportske (znadem, vučem vodu na svoj mlin - tako je i moj ćaća pokušavao). Zato se, kad spomenem Tadijanovićev 120. jubilej, a moja Franka kaže: "Danas smo u školi učili o njemu, čitali smo " Visoka žuta žita "!", moje srce smije, znajući da se štošta mijenja, ali da je književnost ono što nas generacijama prizemljuje. Brodski korzo Ulaz u Starčevićevu ulicu Povodom 120. rođenja pjesnika Dragut...

Kućica u cvijeću

Privukao me na prvu ovaj naslov - "U kući i u vrtu bilo je mnogo cvijeća", iako sam pomalo digla ruke od čitanja domaćih autora (rijetki nude nešto mom srcu potrebno) - zvučao je zlokobno, pomalo nalik kućama iz američkih true crime dokumentaraca, koje su vazda opasane white picket ogradama (btw, obožavala sam Picket Fences , TV seriju o kojoj više nitko ne priča). Čuvši Gabrijelu Rukelj Kraškovič u emisiji "Knjiga ili život", konačno sam se odlučila potražiti njezin prvijenac u knjižnici. Nisam se prevarila, jer već na prvoj stranici knjige autorica je najavila nelagodu kakvu nude kućice u cvijeću. Osim naslova, i sam ton pripovjedačice obojen je teškim bojama. Ona pripovijeda o svojoj majci, uporno ju nazivajući tako - majkom - što odaje tek njenu funkciju, ali ne i sentiment. Sa svakom rečenicom, inače mila riječ suptilno se pretvara u izopačenu, a fragmentarno napisana poglavlja čitaju se kao krimić - kuća okovana cvijećem počinje nalikovati poprištu zločina. Št...

Kako se voli domovina

Očima majke koja te rodila Čvrstim stopalima na koja te postavila Jezikom na kojem sanjaš Pjesmama tvojih pjesnika Pejsažima tvojih slikara Notama tvojih glazbenika Istinom grobova tvojih ratnika Suzama njihovih majki Utabanim stazama ćaćinim Blagom koje ti je ostavio Pticama koje ti pjevaju Krošnjama koje ti nude zaklon Poljima koja te hrane Nebom pod kojim rasteš Čistim srcem koje ti je Bog stvorio. Osijek, 9. studenog 2025. by Šljokičasta