Preskoči na glavni sadržaj

Filmska večer iliti kako dobiti mozak natrag

Čuli ste sigurno za pojam #pregnancybrain, eh, pa, taj mozak koji izgubite tijekom trudnoće vjerojatno nikad nećete dobiti natrag, ali kojekakve karantene ili slični lifestyleizi mogli bi vam kupiti vrijeme, i bar vas podsjetiti na mozak kojim ste nekoć sanjali velike stvari, stvari na koje ste zaboravili kad su vam u ruke tutnuli vaša mala zlata (P.S. Volim svoju djecu). Primjerice, zaboravila sam koliko volim slušati glazbu, koliko toga joj dugujem, u kolikoj mjeri je svaki dio moj života neraskidivo povezan s određenim soundtrackom. Ovih dana otkrila sam Stevija Wondera, Becky Hill i Jess Glynne, pjevam i plešem i uživam u činjenici da živimo na planetu na kojem postoji glazba i izvan Cocomelona i Pink Fonga. Osim uživanja u glazbi, dolce far niente podrazumijeva i uživanje u filmskim svečanostima. Naravno, nađe se i poneki film od kojeg mi se brzinom svjetlosti u očima stvore krmelji, ali ovih par preporučujem - Glitter Girl i Hubby odobrili!

Knives out (2019)

Obožavateljima Agathe Christie svidjet će se ovaj moderni krimić u kojem igraju Daniel Craig, Jamie Lee Curtis, Chris Evans, i uvijek odlična Toni Collette. Čini se da si superbogati pisac krimića, na čiji račun živi cijela njegova familija, prerezao vrat, a čuveni detektiv pozvan je (od strane koga?) u njegovu kuću, i u njegovu ekscentričnu obitelj, da istraži to čudnovato samoubojstvo. Dinamičan film, zanimljivi obrati - uživat će kompletna family!


The greatest showman (2017)

Od prvog kadra znala sam da će mi se svidjeti ovaj film - spopao me naježitis kakav nisam doživjela od gledanja Krupne ribe Tima Burtona. Film o američkom showmanu P.T. Barnumu zahvaljujući zapanjujuće teatralnom soundtracku jedna je od ljepših filmskih bajki koje sam gledala zadnjih godina, i garantiram da ćete songove pjevušiti danima. This is me, Million dreams i Never enough već su ušle u legendu, ali meni je omiljena Rewrite the stars u izvedbi Zaca Efrona i predivne Zendaye (da, ja sam ju tek sad otkrila, mea culpa).


Crazy rich Asians (2018)

Jeste li primijetili da se više ne snimaju romantične komedije nalik onima koje su proslavile Juliju Roberts? Malo je romantike, a još manje komedije u Hollywoodu zadnjih godina, rekla bih. Od ovog filma nisam očekivala puno, znala sam da je knjiga bila hit, ali fabula je zvučala kao klišej koji nije vrijedan gledanja i na ekranu. Ipak, film me ugodno iznenadio - ljubavne zavrzlame, ludo bogata nacija, problematične (a kakve bi bile?) svekrve, ma tko to ne bi volio! Zabavno i slatko!


Bombshell (2019)


Film snimljen po istinitom događaju - tužbi za seksualno uznemiravanje koje su novinarke Fox Newsa podnijele protiv direktora te televizijske kuće, Rogera Ailesa - count me in! Film ima taj #metoo moment i nakratko me opio feminizam (na kraju filma čak je i moj muž s desnicom stisnutom u zraku viknuo Girl power!), oprostila sam mu čak i isforsirano lezbijstvo, dok nisam vidjela da je Roger Ailes umro par mjeseci nakon nagodbe, a karijere tih žena naprasno su završile u trenutku kad su se usudile podnijeti tužbu protiv ovog moćnika. Downer. Ipak, film je must see za nabrijavanje girl powera! Živjele!

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

Kad starci prolupaju

Kad sam bila klinka, na televiziji se često prikazivao film "Kad starci prolupaju." Nisam ga dugo gledala, ali još se sjećam da je cijela moja familija umirala od smijeha kad bi starček koji je prolupao završio u ormaru, izgubivši se. Često je na TV programu bila i "Čahura" (znala sam je pisati u rubriku "Najdraži film" u leksikone), također film o starcima koji, nakon bliskog susreta treće vrste, postanu vitalniji i blesaviji. Starost me uvijek nasmijavala, valjda zato što se činila tako dalekom. Sve do neki dan, kad sam, rastresena kao svaka majka dvoje djece, valjda, sudarajući se s biciklom i ulaznim vratima zgrade, rekla susjedi: "Dobro jutro!" Bilo bi to jako pristojno od mene da nije bilo - 15:10! Susjeda mi se nasmijala i rekla samo: "O! Gospođo!" Auč. Ne znam što me više zaboljelo. Zanimljivo, i Pavao Pavličić počinje svoju zbirku eseja - "Pohvalu starosti" - figurom smiješnog starca, vječite inspiracije renesansnih k...

Na penjačima svijet ostaje

Svaki put kad netko izgovori da ne vjeruje u vile, jedna vila umre, tako bar kaže "Petar Pan", a svaki put kad roditelj podilazi svom djetetu, umre jedan buntovnik - buntovnik koji je to dijete moglo postati. A smrt buntovnika najgore je što se može dogoditi ovom svijetu, svijetu u kojem se ljudi više ne znaju buniti protiv nepravde, nego se bore isključivo za svoj probitak, smatrajući sebe (ili svoje dijete) jednakijima od drugih. Vijest o petnaest guštera zadarske medicinske škole koji su pali prvi razred i o njihovim roditeljima (od kojih nisu dobili ni jezikovu juhu) koji su bili voljni pomaknuti Velebit da bi njihova djeca (nezasluženo) prošla prvi razred mori me tjednima i ja sam više nego ikad uvjerena - jedino će onaj tko uvažava autoritet uvijek zahtijevati da taj autoritet bude dostojan poštovanja, znajući da, u nedostatku dostojnosti autoriteta, buntovnicima ostaju dvije mogućnosti - rušiti jalovi sustav, i to argumentirano, dostojanstveno i nenasilno, ili sagradit...

Dan u Barceloni s Golubicom

Ponekad, već prilikom čitanja predgovora neke knjige, pogotovo ako ga je pisao sam autor, obuzme te neopisivo sladak val uzbuđenja pa ti se čini da gutaš slova kao ona krava Grigora Viteza u carstvu hladovine, samo kako bi se što prije dokopao teksta za kojeg znaš - u to nema sumnje - da će ti dirnuti u biće onako kako samo knjige vještih pisaca mogu. Zbog tog osjećaja čitam, njemu se predajem, zbog njega tražim, zbog njega se ne zadovoljavam trećerazrednom tik-tok književnošću koja vrišti iz izloga naših knjižara. Taj me osjećaj obuzeo i dok sam čitala predgovor romana "Trg dijamanta" Mercè Rodoreda. Osjetila sam odmah da je autorica žena koja mi je bliska, koja pridaje pažnju detaljima i simbolici, koja se ne boji biti ranjiva, žena koja voli književnost i koja joj dopušta da ju uvijek iznova hrani, liječi i nadahnjuje. Možda neki čitatelji ne vide potrebu za pronalaskom autora u tekstu, možda razdvajaju autora od njegovog djela (pogotovo ako je učinio nešto što bi privuklo...

Malo drukčija pariška vizura

Kad sam se tek zaposlila na sudu, moju je malenu nećakinju jako zanimalo kakvo je to mjesto. "Na sudu osuđujemo lopove i šaljemo ih u zatvor", rekla sam joj, spretno izostavivši da sam se bavim uglavnom utvrđivanjem prava vlasništva, naknadom štete i ovrhom. "A onda, kad je u zatvoru, lopov ne može biti sa svojom obitelji", konstatirala je četverogodišnjakinja ("Mala će garant u socijalu", pomislila sam). "Eh, pa trebao je o tome prije misliti!", nisam se dala, (tada) ponosna na pravni sustav čiji dio tek postajem. Ipak, morala sam se diviti humanosti jedne djevojčice (kako stvari stoje, mala će u kemičare, a ne u socijalu). Sjetila sam se te njezine izjave čim sam počela čitati novelu o čovjeku koji se nalazi u pariškom zatvoru Bicêtre (današnja bolnica koja je u svom stažu služila i kao umobolnica, a smatrali su ju okrutnijim mjestom od Bastille), osuđen na smrt!, jer takva humanost ono je što pokreće svijet, bar svijet u kojem ja želim živjet...

Američki san (3)

Ovu knjigu garant imate kod kuće - svi smo ju nabavili prije dvadeset godina kupujući Jutarnji list s klasicima koje nikad nećemo pročitati. Seljakala se sa mnom po državi i na kraju završila u nekom od antikvarijata. Yup, otpisala sam ju, uvjerena da ju u ovom životu neću ni pokušati čitati (činila se kao naporno i dosadno štivo, sudeći po koricama). Naposljetku sam ju potražila u gradskoj knjižnici - odlučna da zaronim u svijet legendarnog američkog pisca (hm, nije mi zvučalo američki to ime, sve te godine), Saula Bellowa. "Nastavljajući sa samoispitivanjem, priznao je da je bio loš muž dvaput. Prema Daisy, svojoj prvoj ženi, ponašao se neoprostivo, Madeleine, druga žena, pokušala je upropastiti njega. Sinu i kćeri bio je nježan, ali slab otac. Vlastitim je roditeljima bio nezahvalno dijete. Svojoj zemlji nemaran građanin. Prema braći i sestri osjecao je ljubav, ali nije imao pravog dodira s njima. S prijateljima, egoist. S ljubavlju, lijen. S inteligencijom, trom. S vlašću, pas...