Preskoči na glavni sadržaj

Dolce far niente štivo

Jednog davnog ljeta, nakon čitanja "Jedi, moli, voli" Elizabeth Gilbert, poželjela sam učiti talijanski jezik. Poželjela sam izgovarati "buongiorno" "attraversiamo", a onda se dogodio život, i jedino što sam od Gilbertičinog talijanskog zapamtila bilo je "dolce far niente", talijanski izraz za slatko besposličarenje.

1. Komo - Srđan Valjarević

Ovaj srpanjski niz poniranja u dolce far niente literaturu započeo je knjigom srpskog suvremenog pisca Srđana Valjarevića. Nonšalantno započinje ovaj kratki roman priznanjem pisca da se, ni sam ne zna kako, našao na jezeru Como, u blizini Milana, i to zahvaljujući Rockefeller zakladi koja mu je stipendirala pisanje romana kojeg nije ni imao namjeru pisati. Umjesto toga, Valjarević se odlučio izležavati, napijati i družiti s gostima vile u kojoj je odsjeo, dajući čitateljima fest zabavan uvid u težak život umjetnika.
 

2. Moja godina odmora i opuštanja - Otessa Moshfegh

"Komo" mi je mnogo prijao, da se tako izrazim, pa sam nastavila u revijalnom tonu i latila se knjige američke spisateljice hrvatsko-iranskog podrijetla, "Moja godina odmora i opuštanja". Protagonistica ovog romana, diplomirana povjesničarka umjetnosti koja dane provodi drijemajući na radnom mjestu, odlučila je provesti godinu hibernirajući, uz pomoć Praxitena, Benadryla, Xanaxa i dr., koje joj nutka ćaknuta psihijatrica. Ono malo vremena tijekom kojeg je budna, ona gleda filmove Whoopi Goldberg i druži se sa živopisnom, i zavidnom, prijateljicom Revom. Financijski osigurana, a psihički izgubljena, nada se da će nakon godinu dana izaći iz kukuljice svog dosadnog života i nastaviti život kao predivan leptir. Ovaj izrazito emocionalan i ciničan roman moje je novo omiljeno štivo o besposličarenju.


3. Kad padne mrak - Haruki Murakami

Nakon sto godina, zaželjela sam se Murakamija, pa sam zgrabila ovu kratku knjigu. Pisana je iz perspektive "nevidljivih, bezimenih uljeza" koji "promatraju, ali ne interveniraju", koji osluškuju noćne susrete u gradu neonskih reklama. Roman započinje u zalogajnici u kojoj studentica Mari čita knjigu, a nastavlja se njezinim susretom sa sviračem trombona i prostitutkom pretučenom u hotelskoj sobi, pokazujući otuđenost kojoj smo kao vrsta skloni iako su naši životi isprepleteni, naši problemi slični. Knjiga je napisana u stilu konceptualnog francuskog filma (sa sjajnim soundtrackom, kako Murakamiju i priliči), nalik Alphavilleu iz 1965., kojeg protagonistica favorizira. Nadrealni reality show tame i svanuća, zapakiran u najjednostavnije Murakamijevo djelo, bit će solidan izbor i za one koji nisu njegovi zagriženi fanovi.


4. Proljeće - Karl Ove Knausgård

Imam kolegu koji čita Knausgårda. On ne čita knjige, njemu je dovoljan samo Karl Ove, a jednog dana, kad pročita sve sveske "Moje borbe", upisat će si taj pothvat u životopis jer čitanje Knausgårda nije tek razbibriga, to je lifestyle. Zbog njegovih hvalospjeva posvećenih ovom norveškom geniju, posegnula sam za "Proljećem", knjigom koju je napisao svom četvrtom djetetu, opisavši u tančine obiteljski život s troje braće i sestara i majkom koja često izbiva zbog liječenja u psihijatrijskoj ustanovi. Knausgård inspiraciju crpi u svakodnevici i ležerno predstavlja novorođenoj kćerki svijet u kojem će odrasti. On piše jasno i bez prenemaganja, a čitatelja ima u šaci čak i kad opisuje jutarnje obavljanje velike nužde, da prostite. Pa je l' to nije genijalno?

5. Kuća u ulici Mango - Sanda Cisneros

Svoje iskustvo odrastanja u latino zajednici u Chicagu meksička spisateljica Cisneros ispričala je kroz lik Esperanze koja, kako joj ime kaže, gaji nadu u bolje sutra, i čezne za osjećajem pripadnosti. Ova knjižica (duža recenzija nalazi se ovdje) krije jedan od mojih omiljenih citata, i uvijek ću ju nuditi sanjarima kao što je Esperanza: "Ne stan. Ne apartman na stražnjoj strani. Ni kuća kakvog muškarca. Ne tatina. Samo moja vlastita kuća. S mojim trijemom i mojim jastukom, s mojim skrletnim petunijama. Mojim knjigama, mojim pričama. Moje dvije cipele što čekaju pokraj postelje. Nikog od koga bih tražila novac. Nikog za kim bih skupljala smeće. Samo kuća tiha poput snijega, moj prostor kamo odlazim, čista kao papir pred pjesmu."

Primjedbe

Objavi komentar

Speak up! :)

Popularni postovi s ovog bloga

Serijal: Ljeto (1)

Kad kroz suncem obasjanu lelujavu koprenu morske pjene, pomiješanu s kremom za sunčanje koja pluta na površini, ugledam prste svoje ruke, učini mi se da mi je koža naborana, stara kuliko svit. Vinem ruke iz vode, da vratim tijelo u postojeće stanje, pa opet u nevjerici vrnem dlanove u taj vremenski bezdan. Zašto mi se ljeti čini da vrijeme brže prolazi? Misli mi se uskovitlaju pa se sjetim želatinastog morskog oraha koji se, u stanju rastresenosti, vraća u stanje larve, ljutita što se ne mogu tako lako i ja vratiti u djetinjstvo - jer sad sam mama, dežurni žandar, ne mogu biti dite - i već je prošlo nekoliko minuta, nepovratno. Dok tako razmišljam, djeca se oko mene veselo prskaju ("Mama, vidi ovo, mama, vidi me!..."), a na obrazima mi se stvara melazma pa se pitam je li krivo more, sunce ili tek hormonalne promjene, pitam se koliko sam još ovdje, na ovom mjestu (na ovom svijetu) i zašto se, dovraga, ne mogu opustiti, zašto se ne mogu odmoriti, a svi kažu da je ovo godišnji ...
Objavi komentar
Pročitajte više

Ludilo, brale!

Prije nego spremim ručnike i kupaće kostime u torbu pa se zaputimo prema bazenima na kojima ćemo provesti neobično sparan srpanjski dan, moram odlučiti s kojom ću se knjigom družiti. Uzmem jednu s hrpe i održim audiciju - ako me već na prvoj stranici knjiga usisa, ona je the chosen one, a ako mi misli odlutaju, priliku dajem sljedećoj. Zato, dovoljno je reći - "Ubij se, ljubavi" bila je prva na hrpi. Znam, malo je sramotno da sam ju uopće posudila, a još je sramotnije da sam se s njom poistovjetila, da mi se svidjela - jer knjiga je ovo o pomahnitaloj ženi, novopečenoj majci koja mašta o tome da ubije svoje dijete i muža. Kunem se, posudila sam ju iz knjižnice samo zato što mi je naslov bio poznat - znala sam da je Hollywood lani na svijet donio adaptaciju ove knjige i da je u njoj glumila Jennifer Lawrence koja je koješta, ali je i izvrsna u svom poslu. Na prvoj stranici romana bezimena protagonistica progovara sljedećim riječima: "Ležala sam na travi, medu srušenim sta...
Objavi komentar
Pročitajte više

Trst je naš!

"Mama, zažmiri i onda plivaj", kaže mi i ja poslušno sklopim oči i ispružim tijelo u vodenu masu. "Nema boljeg osjećaja!" doda Franka, a ja si pomislim da nema boljeg od toga da tvoje dijete umije prepoznati ljepote življenja. Zabilježiti ih, ponuditi ih - moja je želja, ljeti osobito živa, kad se djeca oslobađaju, kad žive nekim neomeđenim životom. Čini se, jedino što im kvari zabavu sam ja - majka/zatvorska čuvarica/menadžerica/life coach - koja traži bar privid strukture obiteljskog života. Ususret Miramareu (parkirali smo uz šetnicu Barcolu, parking je besplatan) - cijena ulaznice u dvorac je 12 eura, za djecu je ulazak besplatan Gradnja na stijeni bila je u 19. stoljeću arhitektonski pothvat, ali Maksimilijan nije odustajao od svoje vizije Knjižnica u dvorcu, s originalnom zbirkom knjiga Maksimilijana i Charlotte Charlottina soba za slikanje U ljeto sam uronila s kojekakvim zbirkama eseja koje mi pomažu pomiriti raspršene misli, koje su mi ortaci u bijegu od ž...
Objavi komentar
Pročitajte više

Serijal: Ljeto (2)

Kad ljetnim jutrima biciklom prođem uz drvored u Pejačevićevoj, beskrajna radost i beskrajna tuga uskovitlaju se na ulici napuštenog grada. Radost - jer je mir vidljiv golim okom, tuga - jer svemu lijepome mora doći kraj. Na oči mi dođu žive slike nezaboravljenih ljeta, bakina preskoka preko plota, puta u bašću, kiselog okusa petrovača i slatkoće ilinjača i ljubičastih točkaka na jeziku koje sam zaradila onog ljeta kojeg nisam mogla dočekati da šljive dozriju, sjetim se žutih leptirića sa šljokicama u kosi, majice na kojoj je bio naslikan Alf, sjetim se da je sve to daleka prošlost. "The Beautiful Summer" kupila sam u knjižari u Trstu (obožavam izreći ovakvu rečenicu - ima neke posebne romantike u biranju knjige u gradu u kojem se nađeš prvi put!), znajući da se knjige Cesarea Pavesea ne mogu naći na hrvatskom jeziku, iako on pripada istom kulturnom krugu kao i dostupni Natalia Ginzburg i Italo Calvino. Njih troje su nakon Drugog svjetskog rata radili zajedno u poznatoj izdav...
Objavi komentar
Pročitajte više

Feels something like summertime

Inače me ne biste živu uhvatili na odjelu ljubića u knjižari, ali htjedoh pokloniti knjigu popularne Lily King nećakinji kojoj sam nekoć poklanjala knjige iz serijala Jenny Han (doduše, ne znam je li ih čitala). Pretpostavljam da srednjoškolke uživaju u takvoj vrsti guilty pleasura (iako ne bih znala u čemu uživaju, jer, mogli ste zaključiti, moja nećakinja i nije najpričljiva tinejdžerica na planeti), a osim toga, ove godine je "Herc ljubavnik" Lily King bio u konkurenciji za Women’s Prize for Fiction - biti u društvu s autoricama kao što su Ann Patchett, Margaret Atwood, Toni Morisson, Maggie O'Farrell, Zadie Smith i Elizabeth Strout ipak bi ju trebalo izdvojiti iz bazena prosječnih spisateljica ljubavnih romana. "Herc ljubavnik" roman je suvremene fikcije fokusiran na ljubavni trokut, a troje studenata, koji se upoznaju na kolegiju pjesništva 17. stoljeća, predstavlja vrhove trokuta. Sam je uzorni student koji spava sa svetim Augustinom i svetim Pavlom kraj k...
Objavi komentar
Pročitajte više